Propedevtika

Program stručnog obrazovanja
PSIHOTERAPIJSKA PROPEDEVTIKA

Program je akreditovan kod Saveza društava psihoterapeuta Srbije


Edukacija traje od 10. oktobra 2026. do 28. juna 2027. godine.
244 akademska sata aktivne nastave

Cilj programa je prenošenje osnovnih psihoterapijskih znanja, koja predstavljaju temelj obuke za psihoterapiju i prema Nacrtu predloga zakona o psihoterapijskoj delatnosti od septembra 2021. godine. Program sadrži sve predmete preporučene u Nacrtu predloga zakona o psihoterapijskoj delatnosti kao osnovna psihoterapijska znanja i razvijen je uzimajući u obzir postojeću praksu sprovođenja sličnih programa od strane obrazovnih organizacija Srbije.

Prednosti programa

  1. Međunarodni nastavni kadar, koji okuplja iskusne stručnjake u svojoj oblasti, od kojih se većina specijalizuje i ima naučne radove i otkrića na temu koju će obrađivati u okviru programa;
  2. Gotovo svi predavači kursa su iskusni psihoterapeuti;
  3. Visok kvalitet organizacije obrazovnog procesa, na osnovu proverenih, pouzdanih i visoko ocenjenih od strane edukanata iz Srbije i Rusije tehnologija online obrazovanja Akademije za integralnu psihodinamsku psihoterapiju.

     

Predavači

Format i način obuke

Živi interaktivni format: Obuka se odvija na platformi Zoom, uz mogućnost postavljanja pitanja, učešća u demonstracijama tehnika, protagonističkim seansama i vežbanju u Zoom sobama.

 Snimci svih predavanja: Ako ne možete da prisustvujete nekim predavanjima, uvek možete pogledati snimljene časove; pristup snimcima je neograničen.

 Maksimalno strukturisano gradivo: Sav materijal je jasno strukturiran i potpomognut metodičkim materijalima.

 Obuka sa primerima slučajeva iz prakse: Zasnovana na psihoterapijskom iskustvu predavača, teorija se lako povezuje sa primerima i ne zaboravlja, što omogućava momentalno usvajanje modela rada sa osnovnim razlozima obraćanja i tipovim.

Program

01 Modul. Razvojna psihologija.

Predavači dr Jelena Đukić i dr Oksana Kuznjecova     

  1. Uvod – Značaj razumevanja razvojne psihologije
  2. Teorijski pristupi u razvojnoj psihologiji; karakteristike psihoanalitičkih razvojnih teorija
  3. Rano detinjstvo – Sigmund Frojd, Melani Klajn
  4. Rano detinjstvo – Margaret Maler
  5. Afektivna vezanost u detinjstvu
  6. Predškolski uzrast
  7. Školski uzrast
  8. Adolescencija
  9. Afektivna vezanost u odraslom dobu
  10. Psihologija celoživotnog ciklusa

02 Modul. Biološke osnove psihičkog života.

Predavač dr sci. med. Dragan Obradović    

Neuroanatomija: kako je mozak organizovan

  • Građa centralnog i autonomnog nervnog sistema
  • Uloge korteksa, subkortikalnih struktura, limbičkog sistema
  • Neuroplastičnost i neurogeneza

Neurofiziologija i posrednici psihičkih funkcija

  • Elektrofiziologija neurona
  • Procesi ekscitacije i inhibicije
  • Sinaptički prenos, akcioni potencijal

Neurotransmiteri i hormoni

  • Serotonin, dopamin, GABA, noradrenalin, acetilholin
  • Uloga hormona (kortizol, oksitocin itd.)
  • Biohemijska osnova emocija, spavanja, anksioznosti i motivacije

Emocije i mozak

  • Neuroanatomija emocija (limbički sistem)
  • Afekti, instinkti, bazične emocije
  • Teorije Maklina i Panksepa

Pamćenje, pažnja, svest

  • Mehanizmi pamćenja (hipokampus, amigdala, korteks)
  • Poremećaji pažnje i pamćenja
  • Neurobiološke osnove svesti

Biološki aspekti psihičkih poremećaja

  • Depresija, anksioznost, šizofrenija, ADHD
  • Moždani korelati i biohemijske osnove
  • Genetika i epigenetika u psihijatriji

03 Modul. Osnovni principi psihofarmakoterapije.

Predavač dr sci. med. Dragan Obradović    

Uvod u psihofarmakoterapiju

  • Šta je psihofarmakoterapija i kada se koristi
  • Razlike između psihijatra, psihoterapeuta i psihologa u terapijskom timu
  • Osnovni principi delovanja psihofarmaka (neuroni, sinapse, neurotransmiteri)

Antidepresivi: vrste, mehanizmi, indikacije

  • SSRI, SNRI, triciklični, MAO inhibitori
  • Kada se propisuju, kako deluju i kada počinje efekat
  • Nuspojave i kako ih klijenti doživljavaju
  • Psihoterapijski rad uz farmakoterapiju depresije

Anksiolitici i hipnotici

  • Benzodiazepini i njihova ograničenja
  • Z-lekovi za nesanicu
  • Rizici navikavanja i pogrešnog korišćenja
  • Razlikovanje anksioznosti i uznemirenosti u kliničkoj praksi

Antipsihotici: osnovne informacije za psihologe

  • Tipični i atipični antipsihotici: osnovne razlike
  • Kada se propisuju (psihoze, bipolarni poremećaji, teško uzbuđenje)
  • Efekti na kogniciju i emocije; nuspojave (ekstrapiramidalni simptomi, sedacija)
  • Uloga psihologa u radu s pacijentima koji uzimaju antipsihotike

Stabilizatori raspoloženja i ADHD lekovi

  • Litijum, antiepileptici (valproat, karbamazepin) – osnovne informacije
  • Medikacija kod poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (metilfenidat i dr.)
  • Psihološki aspekti i rad sa decom/adolescentima koji su na terapiji

Etičko-komunikacione osnove saradnje sa psihijatrom

  • Kada uputiti klijenta psihijatru
  • Kako razgovarati s klijentom o farmakoterapiji bez nametanja
  • Održavanje terapijske alijanse kad klijent koristi lekove
  • Psihoterapija i lekovi: saradnja, ne konkurencija

04 Modul. Emocije u psihičkom životu.

  1. Šta su emocije. Struktura osećanja. Model kružne emocionalne reakcije (KER model).
  2. Emocije i adaptacija. Emocije i svest. Afektivnost podeljenog subjekta.
  3. Samoosećanja. Raspoloženja. Emocije kao transakcije.
  4. Emocionalni razvoj. Adekvatna i neadekvatna osećanja. Preterana i deficitarna osećanja.
  5. Emocije u psihosomatici: aleksitimija. Formalni poremećaj osećajnosti.
  6. Kontrola emocija. Emocije izvan ega. Emocionalna inteligencija.
  7. Osnove analize emocija.
  8. Pojedinačne vrste emocija: suština, poreklo, karakteristike ispoljavanja, uticaj na razvoj psihopatologija.

05 Modul. Psihologija ličnosti.

Predavač dr Jelena Đukić

  1. Metodološke osnove psihologije ličnosti i psihoterapije.
  2. Teorije ličnosti u klasičnoj psihoanalizi i njegovim modifikacijama, modeli psihoterapije.
  3. Teorije ličnosti u bihevioralnom pristupu i prakse u psihoterapiji.
  4. Teorije ličnosti u kognitivnoj i metakognitivnoj psihologiji i prakse u psihoterapiji.
  5. Teorije ličnosti u humanističkoj psihologiji i modeli psihoterapije.
  6. Geštalt pristup proučavanju ličnosti i prakse u psihoterapiji.
  7. Interakcioničke teorije ličnosti i prakse u psihoterapiji.
  8. Teorije ličnosti u aktivnosnom pristupu zasnovanom na aktivnosti i prakse u psihoterapiji.
  9. Teorije ličnosti u sistemskom i metasistemskom pristupu i psihoterapeutske prakse.
  10. Teorije ličnosti u životnosnom pristupu i psihoterapeutske prakse.
  11. Teorija ličnosti u integrativnoj psihologiji i psihoterapija.

06 Modul. Opšta psihopatologija.

Uvod u opštu psihopatologiju

Značaj opšte psihopatologije za psihoterapijski rad. Patologija osnovnih mentalnih procesa:

Opažanje:

Iluzije. Halucinacije. Pseudohalucinacije. Agnozije. Podela poremećaja opažanja prema čulima. Psihogeni i organogeni poremećaji opažanja. Poremećaji opažanja u psihopatološkim sindromima.

Pažnja:

Tenacitet i vigilitet. Hipertenacitet. Hipervigilitet. Rasejanost. Poremećaji opažanja u psihopatološkim sindromima.

Pamćenje i učenje:

Amnezije retrogradna, anterogradna. Psihogene i organogene amnezije. Patološka lažljivost. Konfabulacija. Poremećaji vremenskog toka. Poremećaji pamćenja u psihopatološkim sindromima.

Mišljenje:

Apstraktno i konkretno. Formalni poremećaji mišljenja: patološka opširnost, perserveracija, misaoni blok, logoreja, bujica ideja, bradipsihija, verbigeracija, nkoherentno mišljenje, rasulo misli.

Sadržinski poremećaji mišljenja: precenjena (fiks, prevalentna) ideja, sumanuta ideja, vrste sumanutih ideja, paranoične, paranoidne. Erotomanija.

Mehanizmi nastanka. Organizovanost.

Opsesivni poremećaji. Kompulzije.

Poremećaji mišljenja u psihopatološkim sindromima.

Inteligencija. Oligofrenija. Demencija. Pseudodemencija.

Emocije

Emocionalna reakcija. Raspoloženje, afekt. Uticaj emocija na druge mentalne funkcije. Kvalitativni i kvantitativni poremećaji emocionalne reakcije. 

„Pozitivni“ poremećaji emocionalne reakcije. Euforija. Depresivnost. Emocionalna preosetljivost. Emocionalna labilnost. Abnormalna razdražljivost i vehementni afekt. Inkongruentne emocije. Paratimije. Paramimije.

„Negativni“ poremećaji emocionalne reakcije. Prigušivanje emocije. Potiskivanje emocije. Emocionalni defekt/deficit. Apatija. Bezsaosećajnost. Neempatičnost. Strah, panika, užas, zabrinutost, teskoba. Ljutnja, prezir, mržnja, zavist. Ljubomora. Samopoštovanje, samoprezir i samomržnja. Tuga i tugovanje. Poremećaji emocija u psihopatološkim sindromima.

Motivi: nagoni i instinkti

Osnovni nagoni. Socijalizacija nagona. Socijalni motivi. 

Poremećaji nagona: Suicid i parasuicid. Poremećaji nagona hranjenja. Poremećaji seksualnog nagona. Satirijaza i nimfomanija. Seksualne disfunkcije. Pedofilija.

Poremećaji nagona u psihopatološkim sindromima. Volja. Samokontrola i samodisciplina. Volja da se učini i volja da se ne učini. Sugestibilnost. Slabost volje. Prokrastinacija. Gubitak slobodne volje. Katatoni sindrom. Poremećaji volje u psihopatološkim sindromima.

Svest. Poremećaji budnosti: Somnolencija. Sopor. Koma. 

Pomućenja svesti: Pometenost. Delirijum. Amentni sindrom. Sužena svest. Sumračno stanje

Dezintegracija svesti: Disocijacija ličnosti. Udvajanje ličnosti. Depersonalizacija. Alopihička derealizacija.

Poremećaji svesti u psihopatološkim sindromima.

07 Modul. Specijalna psihopatologija, sa klasifikacijom psihičkih poremećaja.

Predavač dr sci. med. Rosa Šapić

Psihopatologija kao kliničko i hermeneutičko znanje

  • Pojam i metod psihopatologije: između opisa i razumevanja
  • Psihoanalitički, fenomenološki i bihejvioralni pristupi
  • Kritika klasifikacija (DSM, ICD) – korisnost i granice

Neuropsihijatrijski modeli poremećaja ličnosti

  • Granice između „normalnog“ i „patološkog“ u ličnosti
  • Neurobiološki korelati disocijacije, afekta i impulsa
  • Poremećaji ličnosti u svetlu razvoja sopstva

Afektivni poremećaji i emocionalna disregulacija

  • Savremene koncepcije depresije i bipolarnog poremećaja
  • Melanholija i trauma: psihoanalitička i neurobiološka veza
  • Emocionalna disregulacija i granični poremećaj ličnosti

Psihopatologija trauma i posttraumatskih stanja

  • Kompleksni PTSD i razvojne traume
  • Neurofiziologija disocijacije i „zamrznutih“ afekata
  • Psihosomatska i telesna dimenzija traume

Opsesivno-kompulzivni i anksiozni poremećaji

  • Strah, kontrola i simbolika simptoma
  • Psihodinamski, kognitivni i neurohemijski modeli
  • OCD, fobije, panika: integrativno razumevanje

Psihotični poremećaji – između realnosti i konstrukcije

  • Shizofrenija: psihoza, razvoj i ranjivost
  • Fenomenologija psihoze: smisao halucinacija i deluzija
  • Granične psihoze i poremećaji stvarnosti u savremenoj terapiji

Somatizacija i poremećaji telesne sheme

  • Somatski simptomi bez organske osnove: mehanizmi i značenja
  • Konverzija, telesna anksioznost, hronična bol
  • Telo kao mesto konflikta i memorije traume

Psihopatologija detinjstva i adolescencije

  • Specifičnosti razvoja simptoma kod dece i mladih
  • Privrženost, trauma i ranjivost u razvoju ličnosti
  • ADHD, poremećaji ponašanja, internalizovani poremećaji

Kulturna psihopatologija i granice normalnosti

  • Šta se smatra „ludilom“ u različitim kulturama
  • Socijalni konstrukcionizam i kulturno specifični sindromi
  • Psihopatologija u vremenu medija i društvenih mreža

Egzistencijalna psihopatologija: patnja, besmisao i sloboda

  • Psihička patnja kao izraz egzistencijalne krize
  • Gubitak smisla, anksioznost i sloboda izbora
  • Granice između simptoma i lične istine

08 Modul. Psihoterapijski modaliteti.

  1. Uvod u psihoterapijske modalitete: definicija i klasifikacija
  2. Psihodinamska terapija: osnove i ključne tehnike
  3. Kognitivno-bihevioralna terapija: principi i primena
  4. Dijalektička bihevioralna terapija: rad sa emocionalnom regulacijom
  5. Humanistička terapija: fokus na lični rast
  6. Geštalt terapija: integracija sadašnjeg trenutka
  7. Egzistencijalna terapija: značaj smisla i slobode
  8. Transakciona analiza: interakcije i skripte ličnosti
  9. Sistemska porodična terapija: dinamika i interakcije
  10. Terapija zasnovana na prihvatanju i posvećenosti (ACT)
  11. Emocionalno-fokusirana terapija (EFT): veza i emocije
  12. Konstruktivizam: rad s ličnim konstruktima
  13. Integrativni pristupi u psihoterapiji: sinteza modaliteta
  14. Narativna terapija: prepričavanje ličnih priča
  15. Grupna terapija: dinamika i vođenje grupe

09 Modul. Uvod u psihoterapiju i savetovanje.

Predavači Jurij Tor i dr med. Irina Zedgenizova

Psihoterapija i savetovanje – razlike i sličnosti

  • Definicije i osnovne karakteristike
  • Ciljevi savetovanja i psihoterapije
  • Kada je dovoljno savetovanje, a kada je potrebna dublja psihoterapija
  • Istorijat i razvoj disciplina

Savetodavni rad: principi i struktura

  • Faze savetovanja: uspostavljanje kontakta, postavljanje ciljeva, intervencija, završetak rada
  • Aktivno slušanje, parafraziranje, reflektovanje osećanja
  • Postavljanje granica i struktura susreta
  • Tehnike postavljanja pitanja

Osnovne terapeutske veštine i komunikacija

  • Empatija, prihvatanje, autentičnost
  • Princip neutralnosti
  • Prepoznavanje transfernih i kontratransfernih reakcija
  • Uloga ličnog rada

Osnovne komunikativne veštine u radu sa klijentima

  • Aktivno slušanje i postavljanje pitanja
  • Neverbalna komunikacija: gestovi, mimika, ton glasa
  • Davanje povratnih informacija: kako biti jasan i podržavajući
  • Rad sa ćutanjem, otporom, odigravanjem

Osnovni koraci u procesu rada i struktura sesije

  • Uspostavljanje kontakta i izgradnja terapijskog saveza
  • Prikupljanje informacija: anamneza i ciljevi klijenta
  • Postavljanje terapijskih ciljeva i plana rada
  • Završetak psihoterapije

Rad sa emocijama: identifikacija i regulacija

  • Prepoznavanje emocija
  • Tehnike emocionalne regulacije
  • Rad sa intenzivnim emocijama
  • Povezivanje emocija sa ponašanjem: analiza uzroka i posledica

Upoznavanje sa specifičnim populacijama: deca, stariji, klijenti u krizi

  • Rad sa decom: prilagođavanje jezika i tehnika terapije
  • Rad sa starijim osobama: razumevanje starosnih promena i gubitaka
  • Krizno savetovanje: tehnike za hitne situacije
  • Specifične potrebe: rad sa osobama sa invaliditetom i traumom

Kulturni i socijalni kontekst u psihoterapiji

  • Uticaj kulturnih vrednosti na doživljaj problema klijenta
  • Rodni i socijalni stereotipi: kako utiču na terapiju
  • Prilagođavanje terapijskih tehnika različitim kulturama
  • Socijalna podrška i porodični kontekst u terapiji

Specifični konteksti i ciljne grupe

  • Individualno, partnersko i porodično savetovanje
  • Rad sa adolescentima, starijima, klijentima u krizi
  • Psihološko savetovanje u obrazovanju, zdravstvu, nevladinom sektoru
  • Osnove krizne intervencije

Supervizija, samorefleksija i lični razvoj terapeuta

  • Uloga supervizije u radu savetnika i terapeuta
  • Lični rast kroz superviziju i lični rad
  • Razvoj profesionalnog identiteta
  • Sagorevanje i briga o sebi u profesiji

10 Modul. Etika za psihoterapeute.

  1. Uvod u etiku u psihoterapiji: osnovni principi i značaj
  2. Etički kodeksi: prepoznavanje i primena standarda
  3. Konfidencijalnost i granice privatnosti
  4. Profesionalne granice i dualni odnosi
  5. Upravljanje konfliktima interesa i zloupotreba moći
  6. Etika u digitalnoj eri: online terapija i zaštita podataka
  7. Odgovornost i odgovarajućnost: dokumentovanje i izveštavanje
  8. Kulturna osetljivost i etički relativizam
  9. Etika u superviziji i kontinuiranoj edukaciji
  10. Rješavanje etičkih dilema: praktični slučajevi
  11. Samorefleksija i lični integritet terapeuta
  12. Reklama i marketing za razvoj psihoterapijske prakse: etički izazovi

Raspored

Utisci polaznika programa za školsku 2025/2026. godinu

Cena obuke

Cena edukacije za školsku 2026/2027. godinu iznosi 210.000 RSD sa uračunatim PDV-om, odnosno 1.750 EUR za polaznike iz inostranstva (takođe sa uračunatim PDV-om).

Plaćanje je moguće izvršiti u celosti ili na 10 rate.

Pitanja, upis, instrukcije za plaćanje:
srbija@aipp.education
WhatsApp +381656009009
Telegram @Dragana_KIP
(Dragana Pešaković)